Grobni humci (gomile – tumuli) na području Čuha

Na širem području Čuha susrećemo čitav niz manjih i većih grobnih humaka. Na brdu Gominjak JZ od polja Čuh nalaze se dvije velike gomile, a između njih se na sredini brda nalazi još jedan humak koji ima duguljast oblik. Na jednoj gomili čobani su od davnina imali vidilicu koja je bila zaštićena od sjevernog vjetra i sa nje pratili i čuvali stada ovaca.

Ilirski grob u Čuhu

Na sjeverozapadnom dijelu polja Čuh 1957. G. otkriven je ilirski grob. Sastojao se od četiri okomito položene ploče s poklopcem. Grob je orijentiran u pravcu SZ – JI i u njemu je nađen kostur u zgrčenom položaju, ležeći na desnom boku, s glavom prema sjeveru. Uz njega su pronađene dvije spiralne narukvice, ukrasna igla i ulomak zemljane posude. Na temelju predmeta nađenih u grobu utvrđeno je da potječe iz II. do V. faze liburnske kulture željeznog doba ili od 8. do 5. st.

Vapnenice i kamenolomi

Na istočnom dijelu Dugog otoka susreću se tragovi gomila kamenja gdje se vatrom dobivalo vapno, tzv. vapnenice. Osobito ih je mnogo na širem području Čuha i to u uvali Čušćica na JZ obali, u uvali SZ od Male Proverse itd. a mnoge su vjerojatno nestale kod kultiviranja zemljanih površina. Uočeni su brojni tragovi vapnenica istočno od uvale Jaz i u uvali Tripuljak.

Postojanje vapnenica upućuje na to da je na tim područjima u to vrijeme bilo dosta šume koja se upotrebljavala kao gorivo i drvo za paljenje vatre i dobivanje živog vapna. Vjerojatno su mnoge od tih vapnenica nastale kao potreba za živim vapnom u gradnji rimske vile u Maloj Proversi, a zatim i za potrebe gradnje tijekom dugog razdoblja na širem dijelu SZ Telašćice, ali i Sali i oko Sali.

Na području Parka se uočavaju i stari kamenolomi. To je JI strana otoka Veli Garmenjak, uvala Kobiljak podno Ribarske straže i Punta Turčina.

Vila rustica

U prolazu Mala Proversa nalaze se ostaci rimske građevine. 1951. godine na rtu od strane Dugog otoka otkopani su temelji velike zgrade. Morski tjesnac Mala Proversa u rimsko doba još nije bio plovan, već je to bila uska prevlaka do 1 m iznad mora. Na toj prevlaci Rimljani su podigli kompleks zgrada koji je vjerojatno bio dug preko 90 m. Bila je velikih razmjera, sa komforom kakav su do tada imale samo nastambe u većim gradovima (npr. kupaonica s toplom i hladnom vodom). Vila je podignuta u najboljem periodu rimske arhitekture u Dalmaciji, u 1. stoljeću. Pretpostavlja se da su Rimljani u ono doba, kad su Dugi otok, Katina i Kornat bili jedan otok, kroz ovu prevlaku (kroz samu vilu) iskopali kanal kroz koji je nastalo jače strujanje mora u oba pravca što je privlačilo ribu. Kanalom su mogli prolaziti manji brodovi. Pretpostavlja se da je u blizini kanala bio vivarij (ograđeni prostor u moru za držanje žive ribe).

Krajem osamdesetih godina 20. st. morski prolaz Mala Proversa je proširen i produbljen pa je danas 34 m širok, 4,80 m dubok i preko 100 m dug.