Endemi

Endemi su organizmi koji žive na određenom ograničenom geografskom području i nigdje drugdje na svijetu. Na području Parka prirode Telašćica postoji čitav niz kopnenih i morskih endemskih vrsta. Tako od biljaka nalazimo 4 endemske vrste, a to su: Aurinia sinuata (izverugana gromotulja), Centaurea ragusina ssp. lungensis (podvrsta dubrovačke zečine), Corydalis acaulis (bijela šupaljka) te Tanacetum cinerariifolium (buhač). Ove su biljke ujedno i strogo zaštićene. Postoji još čak 59 vrsta biljaka u Parku koje su zakonom zaštićene.

Možda najposebnija biljka od svih na ovom području je upravo endemska podvrsta dubrovačke zečine Centaurea ragusina ssp. lungensis koju možemo vidjeti samo na dugootočkom strmcu gdje se nalazi zajedno sa podvrstom Centaurea ragusina ssp. ragusina.

Na strmcima možemo naći i dvije endemske vrste kopnenih puževa iz porodice zaklopnica, a to su: dugootočka zaklopnica Delima edmibrani i Agathylla lamellosa. Dugootočka zaklopnica nađena je samo u granicama Parka pa bismo je mogli smatrati i stenoendemom Parka.

Također su zabilježene i dvije endemske vrste kornjaša iz porodice trčaka (Carabidae): vrsta Molops dalmatinus koji je za sada zabilježen samo na nekoliko lokaliteta Hrvatske te vrsta Laemostenos dalmatinus.

U moru nalazimo mnoštvo mediteranskih endema kao što su cvjetnica Posidonia oceanica, školjkaš plemenita periska Pinna nobilis, kameni koralj Cladocora caespitosa, mekani koralj – gorgonija Paramuricea clavata te mnoge druge vrste.

ZAŠTIĆENE VRSTE

U Hrvatskoj postoje zakonske odredbe kojima su zaštićene određene vrste organizama ("Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06))". Od svih organizama koji žive na području Parka zaštićene su čak 63 biljne svojte i 135 životinjskih vrsta.

Niže su prikazane samo neke zaštićene svojte koje žive na području Parka prirode Telašćica, a cijeli popis možete vidjeti ovdje.

ZAŠTIĆENE BILJKE

ZAŠTIĆENE KOPNENE ŽIVOTINJE

ZAŠTIĆENE MORSKE ŽIVOTINJE

UGROŽENE VRSTE

Broj ugroženih vrsta organizama raste iz dana u dan. Ekološki sustavi gube stabiljnost zbog klimatskih promjena, onečišćenja, invazivnih vrsta i ljudskog djelovanja. Kako bi se što bolje odredio stupanj ugroženosti nekog organizma i kako bi se vrste kategoriziralo ovisno o stuonju njihove ugroženosti izrađuje se tzv. crveni popis. Taj popis pokazuje koje su vrste ili podvrste organizama u opasnosti od izumiranja i u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti.

Kategorije ugroženosti načinjene prema kriterijima Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN) su:

• globalno izumrle (Extinct, EX)
• regionalno izumrle (Regionally Extinct, RE)
• kritično ugrožene (Critically Endangered, CR) (izuzetno visoki rizik od izumiranja)
• ugrožene (Endangered, EN) (vrlo visok rizik od izumiranja)
• osjetljive (Vulnerable, VU) (visoki rizik od izumiranja)
• niskorizične (Near Threatened, NT) (nisu pred izumiranjem ali bi uskoro mogle biti)
• nedovoljno poznate svojte (Data deficient, DD) (nedovoljno poznate da bi se procjena rizičnosti od izumiranja mogla provesti)

Osnovna shema omogućuje da se sve svojte smjeste tijekom postupka procjene ugroženosti u odgovarajuću kategoriju ugroženosti. Smještaj svojte u višoj kategoriji podrazumijeva da je izložena većem riziku od izumiranja.

Ovdje možete naći popise nekoliko različitih skupina biljnih i životinjskih organizama koji se nalaze na crvenom popisu Hrvatske, a i vrste organizama koje su zakonom zaštićene u Hrvatskoj.