SISAVCI

Dobri dupin Tursiops truncatus je jedini morski sisavac kojeg je moguće vidjeti na ovom području. Često se zimi mogu vidjeti jata dobrog dupina ispod strmaca, a poneki znaju ući i u samu uvalu. Nekad je ovdje živjela i sredozemna medvjedica, ali je nestala.

GMAZOVI

Od gmazova su u moru inače zastupljene samo kornjače, a u Jadranskom moru prisutne su 3 vrste kornjača. U Parku je dosad zabilježena samo jedna vrsta i to glavata želva, Caretta caretta.

RIBE

Do danas je zabilježeno 407 ribljih vrsta u Jadranu, a pretpostavlja se da je taj broj i veći. Među ribama razlikujemo dvije skupine: koštunjače i hrskavičnjače. Koštunjačama je kostur građen od kostiju dok je kod hrskavičnjača on građen od hrskavice. Ribe imaju dobro razvijene osjete sluha, mirisa i vida. Od riba najčešće se mogu vidjeti: pirka (Serranus scriba), salpa (Sarpa salpa), fratar (Diplodus vulgaris), crnej (Chromis chromis), knez (Coris julis)...

Pirka – Serranus scriba, česta vrsta u Jadranu, živi na dnima obraslim algama i morskim cvjetnicama, hrani se manjom ribom, rakovima i mekušcima. Kod ove vrste su istovremeno razvijeni i muški i ženski spolni organi.

Salpa – Sarpa salpa, karakteriziraju ih uzdužne zlatkaste pruge, mlade ribe hrane se rakovima, a starije algama. Zanimljivo je da ova vrsta riba mijenja spol ovisno o veličini. U početku su mužjaci, a kad dostignu određenu veličinu mijenjaju spol i postaju ženke.

Fratar – Diplodus vulgaris, ima karakterističan crni prsten na korijenu repa i crnu mrlju na vrhu leđa, hrani se sitnim rakovima, mekušcima, a ponekad i algama.

Crnej – Chromis chromis, tamnokestenjaste je boje sa tamnim uzdužnim prugama. Potpuno mali primjerci čitavi mogu biti modroljubičasti. Juvenilni primjerci borave u sjenovitim područjima. Zanimljivo je da kod crneja mužjaci čuvaju ikru, mašući perajama iznad nje i na taj način odvraća strance od nje.

Knez – Coris julis, kod ove vrste postoji velika razlika u izgledu između mužjaka i ženki. Mužjaci su življe obojeni, imaju ljepše šare. Po boku im se pruža narančasta pruga. Po noći ili kad je prestrašen može se ukopati u supstrat.

Morski konjić – Hippocampus sp., ova neobična vrsta ribe zaštićena je zakonom pa ju se ne smije vaditi iz mora!!! Živi među algama i na livadama morskih cvjetnica za koje se prihvaća repom. Za njih je karakteristično da ženka polaže jaja u posebnu vrećicu na mužjakovom trbuhu koji ih potom čuva dok se u potpunosti razviju i to sve do trenutka njihovog "rađanja".

ŽARNJACI

Žarnjaci su svima poznate životinje kao što su vlasulje, koralji, moruzgve, gorgonije...

U skupinu žarnjaka pripadaju koralji, režnjaci (nama poznati kao meduze) i obrubnjaci. U razvoju žarnjaka postoje dvije forme: polip i meduza. Polipi su pričvršćeni za morsko dno i čine nespolnu fazu u razvojnom ciklusu, a meduza je pokretna, plivajuća spolna faza. Karakteristika žarnjaka je da sadrže posebne stanice (tzv. nematocite) koje u sebi nose ŽARNICE. Žarnice se iz stanice mogu izbacivati u svrhu pričvršćivanja životinje, radi obrane, paraliziranja, ubijanja i hvatanja plijena. Iz tog razloga nas većina ovih životinja opeče kad ih dodirnemo.

• Eunicella cavolinii
• Paramuricea clavata
• Crveni koralj – Corallium rubrum
• Žarnjak – Parazoanthus axinelle

Vlasulja – Anemonia sulcata, ovaj žarnjak, smeđe boje, živi u području ispod granice oseke, može se koristiti i za ishranu.

Crvena moruzgva – Actinia equina, živi na obalnom dijelu koje je pod utjecajem plime i oseke tzv. mediolitoral. Izrazito je crvene boje, hrani se planktonom.

Kameni koralj – Cladocora caespitosa, jedini koralj koji u Jadranu može tvoriti koraljne grebene. Izgrađuje busenaste zadruge koje narastu do 50 cm.

BODLJIKAŠI

Bodljikaši su specifična skupina organizama jer su prisutni isključivo u moru i nemaju kopnenih rođaka. Ovu skupinu organizama čine ježinci, trpovi, zvjezdače, zmijače. Svi oni u odraslom stadiju žive na morskom dnu, a kao ličinke lebde u morskom stupcu. Zajednička im je osobina i to što imaju bodlje.

Ježinci - Paracentrotus lividus i Arbacia lixula, vrlo su slični, ali mogu se razlikovati po boji jer je P. lividus tamnoljubičaste do smeđe, a A. lixula crne boje. Žive na kamenitom dnu i hrane se algama. Na pojedinim mjestima mogu, hraneći se algama, u potpunosti ogoliti kamen. Bodlje mu služe za pokretanje i obranu. Na dnu u području strmaca živi dubinski ježinac Cidaris cidaris.

• Ježinac kamenjar – Paracentrotus lividus
• Crni ježinac – Arbacia lixula
• Ježinac - Cidaris cidaris

Trp - Holothuria tubulosa, hrani se organskom tvari iz sedimenta. U slučaju opasnosti brani se izbacivanjem probavnog sustava kojeg može regenerirati.

Zvjezdača – Hacelia attenuata

MEKUŠCI

Mekušci čine vrlo raznoliku skupinu organizama od kojih su najpoznatiji: puževi, glavonošci, školjkaši i mnogoljušturaši. Mnogi mekušci imaju tvrdu kućicu ili školjku koja im štiti mekano tijelo, dok je kod nekih taj tvrdi dio ostao zarobljen u unutrašnjosti tijela pa učvršćuje strukturu tijela.

Ogrc – Monodonta turbinata, ovaj puž živi na stijenama u području plime i oseke, hrani se algama i detritusom. Kad nastupi oseka, pomoću poklopca hermetički zatvara kućicu tako da ne ostane bez vode.

Priljepak – Patella sp., ovaj puž živi na stijenama u području oseke i plime, hrani se algama. Kad nastupi oseka, stopalom se pričvrsti za podlogu. Mogu osjetiti vibracije od neprijatelja koji im se približava i tada se pričvšćuju za podlogu

Puž bačvaš – Tonna galea, hrani se bodljikašima i drugim mekušcima tako što iz pljuvačne žlijezde izlučuje 4% – tnu sumpornu kiselinu kojom otapa ljušture plijena. Vrlo je značajan predator ekosustava koji nastanjuje. Kućica ove vrste bačvastog je oblika, vrlo je velika i relativno krhka. Može narasti do 30 cm, pa je bačvaš jedan od najvećih puževa Jadrana. Zbog atraktivnog izgleda i svoje veličine često se izlovljava i prodaje kao suvenir. Stoga se njegove populacije posljednjih godina sve više prorjeđuju. Od 1994. godine puž bačvaš je zakonom strogo zaštićen!!!

Puž - Cratena peregrina – puž golać, obitava do dubine 10 metara, kao ličinka živi i do godine dana, a u odraslom stadiju provede tek mjesec do dva, razmnoži se nakon čega ugiba.

Hobotnica – Octopus vulgaris, pripada skupini glavonožaca. Ima 8 krakova između kojih su smještena usta s "papagajskim" kljunom. Hrani se rakovima, školjkašima i ribama. Hobotnica je majstor kamuflaže. Ima vrlo razvijen živčani sustav koji joj omogućava brzo mijenjanje pigmentacije i boje tijela čime se prilagođava okolini u kojoj se nalazi kako bi bila što manje uočljiva. Ako je napadnuta ispustit će crnilo i time, bar na kratko, zbuniti neprijatelja.

Chiton olivaceus – mnogoljušturaš, živi na stijenama u području plime i oseke, a hrani se algama i drugim organizmima sa stijena na kojima živi.

SPUŽVE

Spužve su najprimitivniji višestanični organizmi, vrlo jednostavne tjelesne organizacije. Tijelo im se sastoji od mnoštva otvora, kanala i pora kojima prolazi voda. Filtrirajući vodu spužva preuzima potrebne hranjive tvari i kisik.

Promjenjiva sumporača – Aplysina aerophoba, ime je dobila zbog promjene boje kada se izvadi iz mora.

Clathrina sp. – spužva koja preferira zasjenjena područjima kao što su npr. pukotine u stijenama.

RAKOVI

Većina rakova ima tijelo zaštićeno oklopom. Na glavi imaju ticala koja im služe za osjet njuha i dodira. Mnoge vrste imaju dobro razvijene oči.

Chtamallus stellatus – rak vitičar, tijelo mu je smješteno u kućici koja je stalno pričvršćena na jedno mjesto, živi na stijenama, dnima brodova i na većim životinjama. Hrani se planktonskim organizmima filtrirajući more.

Pachygrapsus marmoratus – živi u području plime i oseke, maslinaste je boje s tamnijim poprečnim prugama.

Eriphia verrucosa – grmalj, kosmej, obitava na području plime i oseke, među škrapama obraslima patuljastim algama. Mrijesti se u proljeće i ljeto.

MNOGOČETINAŠI

Tijelo im je podijeljeno na kolutiće, mnogi od njih na svakom kolutiću imaju nastavke koji im služe za plivanje ili kretanje po dnu. Neki grade tunele u pijesku.

Sabella spallanzani – ima cjevastu kućicu, šarene škrge nalik perju s naizmjeničnim smeđim prstenima pigmenta.

Sabella pavonina – također ima cjevastu kućicu, a škrge i lovke su u obliku perjanice.