// Kopnena flora //

Područje Parka pripada eumediteranskoj zoni, koja se odlikuje visokim temperaturama tijekom cijele godine ( najmanje 50 tjedana temperatura je iznad 5°C ) a ljeta su barem djelomice sušna. Za vazdazeleni biljni pokrov eumediteranske zone značajna je klimazonalna šumska vegetacija zajednice Orno – Quercetum ilicis, razvijena kao šuma ili makija. Na području Parka ta zajednica slabo je zastupljena i uglavnom je riječ o makiji koja je građena od istih elemenata kao i šuma, ali predstavlja guste i gotovo neprohodne sastojine. Tamo gdje je makija degradirana radi se ili o garizima (heliofilne šikare, sveza Cisto – ericion ) koji prevladavaju na području Parka ili o suhim travnjacima reda Cymbopogo – Brachypodietalia (karakteristična vrsta je trava Brachypodium ramosum – razgranjena kostrika). U Parku nalazimo i šume alepskog bora ( Pinus halepensis )

Zanimljiva je vegetacija strmaca koju nastanjuje oko 40 –tak biljnih vrsta, a najznačajnija je dubrovačka zečina – Centaurea ragusina L. - hrvatski endem, zastupljen sa dvije podvrste:

Centaurea ragusina ssp. ragusina L. ( svi listovi su rasperani, ili su neki prizemni listovi cjelovitog ruba ).

Centaurea ragusina ssp. lungensis ( Ginzb. ) Hayek ( svi su listovi cjelovitog ruba ) – proteže se od vrha do dna strmaca koji su okrenuti prema otvorenom moru. Dolazi u dvije forme:

• C. r. L. ssp. Padelini (Ginsb.)
• C. r. L. ssp. Baumgartneri (Ginsb.)

U Telašćici je do sada utvrđeno 339 vrsta cvjetnjača, papratnjača i četinjača. Osim uobičajenih primorskih vrsta kao što su hrast crnika, tršlja ( smrdela ) i maslina, među rjeđim vrstama samonikle drvenaste flore treba spomenuti drvenastu mlječiku ( Euphorbia dendriodes ), kositrenica ( Ephedra foeminateucrium fruticans ) i sl. Drvenasta mlječika je ovdje na sjevernoj granici rasprostranjenja. Od jadranskih endema ovdje dolaze: piramidalni zvončić ( Campanula pyramiadalis ), dubrovačka zečina ( Centaurea ragusina ), šupaljka ( Corydalis acaulis ) , mrižica ( Limonium cancellatum ), oštrika Onosma visianii , kadulja ( Salvia bertolinii ) , žednjak ( Sedum rohlenae ) , lastavina ( Vincetoxicum croaticum ) itd. Među zanimljivostima su osam vrsta divljih orhideja ( Cephalantera longifolia , Ophrys bertolonii , O. incubacea , O. lutea, O. scolopax ssp. cornuta, Orchis quadripunctata, O. tridentate i Serapias parviflora ) od kojih je pet vrsta prvi puta zabilježeno tijekom istraživanja studenata PMF-a iz Zagreba za vrijeme studentskog kampa u Telašćici.