// Mesojedna spužva //

Mesojedna spužva Asbestopluma hypogea

U dnu polušpilje na otočiću Garmenjaku Velom, na vanjskoj, pučinskoj strani Dugog otoka, u uskom "bunaru" na 24 metra dubine, 2000. godine pronađena je mesojedna spužva vrste Asbestopluma hypogea (Bakran-Petricioli i Petricioli). Ovo je drugi takav nalaz na svijetu. Zbog toga treba posebno istaknuti vrijednost nalaza unutar Parka prirode Telašćica te potrebu zaštite i očuvanja njenog staništa.

Spužve su inače filtratori i filtrirajući morsku vodu iz nje uzimaju hranjive tvari (sitni planktonski organizmi – bakterije, dijatomeje, dinoflagelati) i kisik.

Tijelo ove malene spužvice (ukupne dužine do najviše 2 cm), koje nosi duge filamente, nalazi se na tankom dršku i prekriveno je mikroskopskim kukastim iglicama, koje jednim dijelom strše izvan tijela. Glavna hrana za ove spužve su mali račići, koji se pasivno "zapetljaju" među filamente. Kako je površina tijela i filamenata "ljepljiva" zbog kukastih iglica, što se više račići otimaju to se više i čvršće zapetljavaju.

Tada slijedi iznenađujući dio: filamenti se skraćuju, stanice spužve migriraju i prekriju plijen te ga polako (u roku od desetak dana) posve probave. Nakon toga spužva poprima svoj prvobitni oblik, a neprobavljeni dio račića biva odbačen. Takav "obrok" za spužvu dovoljan je čak za nekoliko mjeseci. Ovaj način prehrane svakako je prilagodba na život u dubokom moru, gdje je hrana vrlo rijetka i teško dostupna sjedilačkim organizmima kao što su spužve.