// Temeljni fenomeni //
// Posjećivanje //
// Prirodna baština //
// Kulturna baština //
// Zanimljivosti //
// Foto galerija //// Sakralni objekti //
Crkva sv. Ante
Crkvica sv. Antuna Opata (kasnije posvećena sv. Anti Padovanskom) u Dugom polju potječe iz prvih kršćanskih vremena, možda iz IV. ili V. st. Služila je svojoj svrsi do 1844. g. kada ju je poznati hajduk Kutleša temeljito opljačkao. Tada je bila privremeno napuštena i ostala je bez krova. Saljani su 1913. g. na njenim ostacima podigli novu crkvu, ali su je sada posvetili sv. Anti Padovanskom. U njoj se svake godine na dan tog sveca, 13. lipnja, održava svečana misa. Osim svečane mise održava se i procesija s kipom sv. Ante, od crkvice do lokve u Njarici i natrag.
U neposrednoj blizini crkvice pronađeni su liburnski (ilirski) grobovi iz 1800. – 1000. g.pr.K.
Ostaci crkve sv. Ivana u Stivanjem polju
Povećanjem broja stanovnika u Tilagu dotadašnja crkvica sv. Viktora na Citoriju je postala pretijesna pa se podigla nova, veća crkva na sjeveroistočnom rubu Stivanja polja. Podignuo ju je zadarski plemić Grubina 1064. godine i poklonio Samostanu sv. Krševana u Zadru.
Vrlo je vjerojatno da je ta crkva, kao i većina naših predromaničkih spomenika, sagrađena na antičkim ruševinama, a naziv cella (u povijesnim dokumentima) što znači mali samostan, upućuje na to da je uz crkvu moglo biti još prizidnih prostorija, poput predvorja od kojeg su pronađeni znatni ostaci, kao i možda ostaci neke rimske zgrade.
Crkva sv. Viktora na Citoriju
Ostaci crkve Sv. Viktora smješteni su na uzvišenju zvanom Citorij, na jugoistočnom kraju Stivanjske gore. Izgrađena je na blagoj južnoj padini platoa, na 92 metra nadmorske visine, odakle se pruža pogled na otvoreno more. Tijekom 2008. godine Arheološki muzej iz Zadra proveo je revizijsko istraživanje ostataka crkve tijekom kojega je u potpunosti razjašnjen karakter objekta. Starija podnica otkrivena u brodu crkve, a time i sama crkva na osnovu pokretnih nalaza (ulomci keramike, brončani križić i ulomci stakla) i tlocrtnih karakteristika, datirana je u ranokršćansko razdoblje, tj. u drugu polovicu 5. ili početak 6. stoljeća. Do obnove objekta došlo je krajem 10. stoljeća. U to vrijeme crkva je opremljena novim kamenim namještajem kojeg su ulomci pronađeni u ranijim istraživanjima. Na lokalitetu su otkriveni i ulomci keramike iz ranog brončanog doba koji svjedoče da se prije gradnje crkve na istom mjestu nalazio brončanodobni tumul.
Ova crkva je najstariji sakralni objekt iz starokršćanskog doba, a po njoj je unutrašnji dio Telašćice dobio naziv Luka sv. Viktora.
