// Morska staništa //

Morska staništa i njihove životne zajednice

U uvali Telašćica i na pučinskoj strani Parka zabilježeno je 19 biocenoza od ukupno 33 za koje se smatra da postoje u Jadranu. Često je, kao i na drugim mjestima na Jadranu, prisutno nekoliko različitih biocenoza na malom području, odnosno biocenoze se isprepliću. Unutar uvale najšire su rasprostranjene: biocenoze supralitoralnih i mediolitoralnih stijena (iako obuhvaćaju samo vrlo uski pojas, no ima ih svugdje), biocenoza fotofilnih algi, biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala te biocenoza manje ili više zamuljenih detritusa. Ima također i značajnih naselja posidonije no ona ne prekrivaju jako velike površine.

Na pučinskoj strani Parka zabilježene su: biocenoza supralitoralnih stijena, biocenoza supralitoralnih pijesaka, biocenoze gornjih i donjih stijena mediolitorala, biocenoza mediolitoralnih pijesaka, biocenoza sitnih površinskih pijesaka, biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka, biocenoza infralitoralnih algi, biocenoza naselja posidonije, pretkoraligenski aspekt koraligenske biocenoze, koraligenska biocenoza, biocenoza polutamnih špilja, biocenoza obalnih detritusnih dna, te biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami.

Biocenoza gornjih i donjih stijena mediolitorala je vrlo uski pojas (visok svega par desetaka cm) u kojem žive prvenstveno litofitske cijanobakterije, kojima se hrane ogrci i priljepci, a za vrijeme plime i neki infralitoralni organizmi kao npr. ježinci.

Eurihalina i euritermna infralitoralna biocenoza prisutna je u najzaštićenijim dijelovima Telašćice. Ponekad se u vrlo plitkim i/ili produktivnim vodama javljaju i hipoksični/anoksični uvjeti. Na sedimentnom dnu često se javljaju naselja morskih cvjetnica vrsta Zostera noltii i Cymodocea nodosa.

Široko je rasprostranjena biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala. Tu se također mjestimice javljaju naselja morskih cvjetnica vrsta Zostera noltii i Cymodocea nodosa, no ima i područja golog sedimenta koja nisu obrasla cvjetnicama i makrofitima.

Biocenoza infralitoralnih algi široko je rasprostranjena. U dobro razvijenom aspektu ove biocenoze dominiraju fotofilne alge (npr. vrste roda Cystoseira, Padina pavonica, Dictyopteris polypodioides, itd.), koje su primarni proizvođači. Mnogi životinjski organizmi u ovoj se biocenozi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon.

Biocenoza naselja posidonije se prostiru unutar fotofilne zone, od dubine od oko 5 m pa do dubina od oko 20-25 m. Ova je biocenoza vrlo značajna bentoska biocenoza – tu se mnogi organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon a kao posljedica toga je i bioraznolikost tu velika. Bioraznolikost je velika i stoga što se u donjem dijelu naselja zbog manje količine svjetla javlja i pretkoraligenski aspekt koraligenske biocenoze, što doprinosi većem broju vrsta.

Koraligenska biocenoza naseljava čvrsto dno u cirkalitoralu, a ime je dobila po crvenim algama (skupina Corallinaceae). Pretkoraligenski aspekt ove biocenoze je blago scijafilan i u njemu dominiraju nekalcificirane alge (npr. Flabelia petiolata, razne vrste roda Peyssonnelia).

Tipični koraligenski aspekt ove biocenoze tvore izrazito scijafilna naselja u kojima dominiraju kalcificirane alge, koralji, mahovnjaci i spužve. Koraligenska biocenoza stanište je mnogih vrsta organizama, bioraznolikost u njoj je velika, a smatra se ugroženom u Mediteranu.

Cirkalitoralu pripada i biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu). U ovoj biocenozi dominiraju scijafilne životinje kao što su spužve, koralji i mahovnjaci, a algi gotovo da i nema, osim malo u ulaznim dijelovima polutamnih špilja. Zbog brojnih organizama i slikovitosti privlačna je za ronioce.

Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami, zapravo pripada batijalu no javlja se i kao enklava u plićim stepenicama. Takva je podmorska jama na svega 24 metra dubine, na dnu polušpilje na otočiću Garmenjaku Velom, na vanjskoj, pučinskoj strani Dugog otoka, u kojoj su nađene dubokomorske mesojedne spužve vrste Asbestopluma hypogea.

Prema Karti staništa Republike Hrvatske na području Parka prirode Telašćica nalazi se 14 različitih tipova morskih staništa

Tipovi morskih staništa na području parka prirode Telašćica

NKS kod	NKS opis
F.	MORSKA OBALA
F.1.2.	Supralitoralni muljevi
F.2.2.	Supralitoralni pijesci
F.4.2.	Supralitoralne stijene
G.	MORE
G.2.1.	Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi
G.2.2.	Mediolitoralni pijesci
G.2.4.	Mediolitoralno čvrsto dno i stijene
G.3.1.	Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu
G.3.2.	Infralitoralni pijesci s više ili manje mulja
G.3.5.	Naselja posidonije
G.3.6.	Infralitoralna čvrsta dna i stijene
G.3.7.	Infralitoral krških morskih jezera
G.4.1.	Cirkalitoralni muljevi
G.4.2.	Cirkalitoralni pijesci
G.4.3.	Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene

Bentoske biocenoze na području parka prirode Telašćica

Biocenoza supralitoralnih stijena

Biocenoza supralitoralnih pijesaka

Biocenoza supralitoralnih muljeva

Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

Biocenoza donjih stijena mediolitorala

Biocenoza mediolitoralnih pijesaka

Biocenoza mediolitoralnih muljeva

Eurihalina i euritermna biocenoza

Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

Biocenoza krupnih pijesaka

Biocenoza naselja posidonije

Biocenoza infralitoralnih algi

Biocenoza muljevitih detritusnih dna

Biocenoza obalnih detritusnih dna

Koraligenska biocenoza

Biocenoza polutamnih špilja

Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami