// Za nautičare //

• Sidrišta unutar Parka se nalaze u za to prikladnim uvalama: Magrovica, Podugopolje, Pasjak, Jaz, Kruševica, Mir, Tripuljak, Buhaj, Pod Katina.
• Plutače (bove) za privez plovila nalaze se u uvalama: Mir, Tripuljak, Kruševica i Kučinmul.
• Sam privez za plutače se ne naplaćuje.
• Preporuča se privez tijekom dana.
• Ustanova ne preuzima odgovornost za plovilo tijekom priveza.
• Glavni plovni put iz srednjeg kanala prema otvorenom moru ide kroz prolaz Mala Proversa koji je označen pomorskom signalizacijom (crvena i zelena svjetla).
• Zone za sport i rekreaciju na vodi:
  Zona 1: uvala Gozdenjak, uvala Mala Kamenišna i uvala Vela Kamenišna
  Zona 2: uvala Buhaj, uvala Bok (Pećina) i uvala Strižna

UPOZORENJA !

• Sidrenje na vlastitu odgovornost!
• Glisiranje nije dozvoljeno u blizini obale i kroz prolaze!
• Ograničenje brzine plovila na 10 čv unutar rta Pod Poljica!
• Ograničenje brzine plovila na 5 čv unutar sidrišta!
• Najveća dubina Prolaza Mala Proversa 4,3 m!
• Najveća dubina Prolaza Vela Proversa 2,2 m!
• Šetnja stazama na vlastitu odgovornost!
• Ne prilazite rubu stijena!

CAULERPA – NEPRIJATELJ ŽIVOTA U JADRANU

Morska cvjetnica Posidonia oceanica, u narodu poznata kao "morska trava", endemska je vrsta Sredozemnog mora. Raste gotovo od površine mora do 50 – ak metara dubine na pjeskovitom morskom dnu gdje razvija guste podmorske livade. Livade posidonije najveća su "spremišta" biološke raznolikosti u Jadranskom moru. U njima žive, mrijeste se, hrane i nalaze sklonište mnoge vrste riba i rakova, od kojih mnoge imaju veliku gospodarsku važnost. Također, livade posidonije štite obalu od erozije, gustim spletom korijenja i podzemnih stabljika sprečava odnošenje sedimenta s morskog dna te obogaćuje morsku vodu i sediment s kisikom. Zbog različitih ljudskih djelatnosti livade posidonije su vrlo ugrožene i sve više nestaju. Osim ove vrste u Jadranu žive još tri vrste morskih cvjetnica: Cymodocea nodosa, Zostera noltii i Zostera marina.

• Jedan od uzroka ugroženosti livada posidonije su i alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa.
• Ove alge su alohtone vrste što znači da im Jadran nije prirodno stanište.
• Invazivne su vrste, razmnožavaju se, šire i prerastaju postojeće, autohtone organizme na morskom dnu, što dovodi do njihovog ugibanja.
• Posljedica širenja kaulerpi je drastično smanjenje bioraznolikosti morskog dna.
• U Jadranu se razmnožavaju nespolno, otkidanjem djelića alge i njihovim obnavljanjem u nove alge.

Prenose se sidrima brodova, mrežama i morskim strujama!!!

Naselja posidonije i ostalih morskih cvjetnica vrlo su ugrožena sidrenjem!!!

Sidra kidaju rizome i na taj način trajno oštećuju naselje (rast rizoma je 1 cm/god)!!!

NAUTIČARI !!!
Provjerite svoja sidra i ako nađete komadiće ovih algi uklonite ih prije ponovnog bacanja sidra u more. Fragmente algi nikako ne vraćajte natrag u more jer će se iz njih razviti nova alga!!! U slučaju da pronađete caulerpu obavezno dojavite mjesto nalaza stručnoj ili nadzornoj službi Parka ili laboratoriju za fitobentos Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na broj telefona: 021/408-004!!!

Sigurno sidrenje i čuvanje morskog okoliša